🌟 Nova projektna aktivnost: Mali etnolozi istražuju i spajaju tradiciju! 🌟
U sklopu našeg međunarodnog eTwinning projekta „A Crumb of Culture 2 | Cultural Treasure Chest“, učenici su na trenutak postali pravi istraživači baštine kroz aktivnost Mali etnolozi.
Ova aktivnost povezala je male istraživače iz JUOŠ Rainci Gornji (BiH) i mlade violiniste Glazbene škole Franje Kuhača Osijek u jedinstvenoj suradnji koja je trajala kroz nekoliko faza.
Učenici su istraživali nematerijalnu kulturnu baštinu – običaje, plesove i priče svog kraja.
Putem videokonferencije, su usporedili narodne plesove. Otkrili su nevjerojatnu sličnost između plesa Hodavka i slavonsko-baranjskog Šetanog kola, zaključivši da oba plesa dijele „isti genetski kod“ – fokus na zajedništvo i druženje, a ne na komplicirane korake.
Koristeći alat Mentimeter, učenici su u stvarnom vremenu donosili zaključke i prilagodili tempo glazbe za zajedničku izvedbu.
Učenici violine iz GŠFK Osijek preuzeli su ulogu „narodnog orkestra“ i snimili zvučnu podlogu prema notnom zapisu. Učenici iz Rainaca Gornjih koristili su snimku za uvježbavanje i izvedbu koreografije plesa Hodavka u tradicionalnim nošnjama.
🎬 Finalni rezultat
Kao kruna ove suradnje nastao je završni videozapis koji spaja glazbenu izvedbu učenika iz Osijeka i plesnu interpretaciju učenika iz Rainaca Gornjih. Kroz ovaj proces, učenici nisu bili samo promatrači, već aktivni čuvari baštine koji uče kroz praksu i timski rad.
Tijek suradnje pogledajte u eKnjizi:
Ponosni smo na naše male etnologe i njihove mentorice, Edinu Džafić i Josipu Erhardt, koji su pokazali kako kultura ne poznaje granice!
🎥 Pogledajte naš zajednički video i uronite u ljepotu tradicije!
Učenici klavira Glazbene škole Franje Kuhača Osijek nastavnice Ivane Glavočević sudionici projekta, također su dali doprinos 2. projektnoj aktivnosti pod nazivom Mali etnolozi u sklopu našeg međunarodnog eTwinning projekta „A Crumb of Culture 2 | Cultural Treasure Chest”. Naši partneri su bili učenici nastavnice Rase Danilaviče iz Baisogalos gimnazije iz Litve. Suradnja se odvijala u nekoliko faza. Prvo smo se dogovorili što ćemo uzeti kao temu za istraživanje naše nematerijalne kulturne baštine i kako ćemo ju predstaviti. Nakon toga uslijedio je dogovor s našim partnerima iz Litve kako bismo znali što će oni istraživati te nakon toga pronaći zajednički simbol koji povezuje obje tradicije. Mi smo odlučili predstaviti slavonski “bećarac” koji opisuje naše stare običaje i prikazuje tradicijske nošnje, a partneri iz Litve su predstavili litavsku “verbu”.
Učenici su naučili plesni korak i melodiju slavonskog „bećarca” te su se zabavljali smišljajući lagane šale i zadirkujući jedni druge zbog lijenosti i vježbanja svojih instrumenata.
Naučili su također da je slavonski bećarac tradicionalni oblik narodne pjesme i pjevanja iz Slavonije, istočne regije Hrvatske koji se pjeva se uz pratnju tamburaškog sastava, najčešće na svadbama, seoskim festivalima i drugim tradicionalnim okupljanjima. Pjevači se često natječu improvizirajući nove stihove, pa bećarac uključuje i element spontanosti.
U videu koji je montirao Alain Romstein, a doprinos je dala i Nika Lucić, možete vidjeti kako je izgledao cijeli proces učenja u veseloj atmosferi te svi sudionici.
https://youtu.be/UW5f3ZClNTE?si=V2eh1vn6Kb8L-Auq
Učenici su bili začuđeni saznavši informaciju da je godine 2011. slavonski bećarac upisan je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, čime je prepoznata njegova kulturna vrijednost i važnost očuvanja ove tradicije.
Poseban izazov bio je povezati litavsku “verbu” — dekorativne bukete palmi koji se koriste tijekom proslave Cvjetnice, sa slavonskim bećarcem, ali smo ipak uspjeli i bili smo ponosni kako smo ujedinili obje teme na jedan zaista prekrasan način. Ovi šareni aranžmani izrađeni su od suhog cvijeća, žitarica, mahovine i raznih prirodnih biljaka koje su pažljivo raspoređene oko drvenog štapića. Uzorci su često geometrijski i vrlo detaljni, s jarkim bojama poput žute, ljubičaste, zelene, crvene i bijele. Gotova verba nosi se u crkvu na Cvjetnicu kako bi bila blagoslovljena, simbolizirajući obnovu, proljeće i duhovnu zaštitu.
U ovom videu koji je napravio Alain Romstein, pokazali smo kako različite kulture koriste cvijeće, ukrase i zajedničke običaje kako bi slavile identitet i povezale ljude bilo kroz ples i pjesmu ili kroz duhovni ritual.
Cvjetni motivi i ukrasi naše narodne nošnje, s izvezenim cvjetnim uzorcima, i litavska verba od suhog cvijeća dijele istu simboliku tradicije i identiteta. Kolo okuplja ljude u radosti, dok verba okuplja u molitvi i duhovnom jedinstvu. U obje tradicije žene imaju važnu ulogu: u šlinga (schiffli) vezu i u izradi (pletenju) verbe. Jedna praksa je svjetovna, druga duhovna, ali obje koriste umjetnost i simboliku za očuvanje tradicije te obje tradicije prenose vrijednosti zajedništva i radosti kroz generacije.
Učenici su s veseljem surađivali u ovoj projektnoj aktivnosti!
